Pišemo e-mail i razgovaramo s kolegom u uredu, vozimo auto i razgovaramo na mobitel dok slušamo kako djeca na stražnjem sjedalu pjevaju našu najdražu pjesmu, ili sve ovo istovremeno: doručkujemo, obavljamo jutarnju tjelovježbu i slušamo vremensku prognozu dok s partnerom planiramo aktivnosti kojima ćemo se ovaj tjedan pozabaviti. U suvremenom svijetu jedna specifična vještina na visokoj je cijeni, a ta ista vještina cijeni se i u poslovnom kontekstu.

Bacimo li pogled na poneki oglas za posao, uočit ćemo da se pred potencijalne kandidate redovito kao uvjet postavlja sposobnost žongliranja većim brojem radnih zadataka. Sposobnost simultanog obavljanja više radnih zadataka, poznatija pod terminom 'multitasking' koji nam dolazi iz engleskog govornog područja, na cijeni je zbog svojeg, ipak, varljivog karaktera. Većini nas djeluje nekako samorazumljivo da je od dvije osobe produktivnija i uspješnija ona koja obavlja veći broj zadataka istovremeno. Pođimo sada jedan korak unazad i postavimo pred dvije osobe dva zadatka. Ako imate na raspolaganju potrebne resurse, potičem Vas da ovaj pokus i sami iskušate!

UVJERITE SE SAMI

Neka svaka od dvije osobe na svoj list papira povuče dvije horizontalne linije. Zadatak prve osobe je da što brže, najprije na gornju liniju, napiše rečenicu 'Ja sam dobar multitasker', a zatim da na donju napiše u seriji sve brojeve od 1 do 20. Zadatak druge osobe je da što brže na svoje dvije linije napiše isto što i prva osoba, ali na način da se prebacuje sa zadatka na zadatak i to na sljedeći način: neka najprije na gornju napiše 'J', zatim na donju '1', pa na gornju 'a', pa na donju '2', i tako do kraja. Mjerite objema osobama vrijeme rješavanja i na kraju prebrojite eventualne pogreške.

Naravno, isti pokus možete napraviti i sami tako da najprije zadatke obavljate na prvi, a zatim na drugi način. Kakav je rezultat? Osim ako je drugu metodu primijenio zaista dobar multitasker (zapravo se doista dobrih multitaskera), vjerojatno su zadaci brže i točnije izvršeni kada ih se rješavalo jednog za drugim, a ne kada su rješavani istovremeno. Skeptični čitatelj bi mogao lošiji rezultat druge metode pripisati vremenu koje iziskuje puko pomicanje ruke gore-dolje s linije na liniju, ali pokušajte ponoviti zadatak na način da na istu liniju naizmjence ispisujete slova iz rečenice i brojeve iz niza od 1 do 20 na način da rezultat izgleda ovako “J1a- 2s3a4m …” Rezultat vjerojatno neće biti puno drugačiji. Ova demonstracija tek nam pokazuje kako je to s vrlo jednostavnim zadacima. Naša svakodnevica ispunjena je puno zahtjevnijim zadaćama, no mi se svejedno ne libimo započinjati obavljati drugi zadatak dok prvi još nismo priveli kraju. Takav pristup štetniji je nego što mislite.

JEDNO PO JEDNO JE BOLJE

Moderna neuroznanost i psihologija govore da takozvani multitasking nije ništa više nego mit. On ne postoji - barem ne u onom obliku za koji mislimo da postoji. Vjerovanje u multitasking jedna je od najštetnijih iluzija internetskog doba. Zapravo, u našoj svijesti ima mjesta za samo jedan zadatak. Istina je da se određene visoko automatizirane aktivnosti mogu nesvjesno obavljati paralelno uz neku svjesnu aktivnost, no pri tome je obavljanje obje aktivnosti usporeno, a rizik od pogreške znatno je povećan. Uostalom, upitajte se želite li doista nesvjesno voziti automobil. Neki podaci govore da je pisanje poruka na mobitelu dok vozimo usporedivo s vožnjom nakon čak četiri ispijena piva.

Dok mi mislimo da obavljamo više zadataka istovremeno, ono što se zapravo događa je brzo prebacivanje pažnje sa zadatka na zadatak. Obavljajući više zadataka istovremeno stvaramo ne samo dodatni vremenski trošak, već i nepotreban trošak energije. Naime, već i za samo prebacivanje pažnje na novi zadatak mozak treba trošiti energiju. Kada bismo iskoristili vožnju automobila kao metaforu za multitasking, multitasking bi bila gradska vožnja, a fokusirano obavljanje jednog po jednog zadatka bi bila vožnja na otvorenoj cesti. Jednaku udaljenost na otvorenoj cesti prijeći ćete brže i često uz manju potrošnju goriva. Multitasking je kao da vozite 40 km/h u prvoj brzini.

UDAHNITE I USPORITE

Nemojte podlijegati iluziji da vas multitasking čini produktivnijima! Koncentrirajte se najprije na one zadatke koje morate izvršiti. Kada neki zadatak iskrsne niotkuda, zaustavite se i prvo promislite mora li se on doista odmah izvršiti. Ako je broj zadataka pred vama jednostavno prevelik, jednostavno tražite nečiju pomoć! Konačno, kada se osjetite preplavljeno količinom zadataka, povucite se malo iz situacije, udahnite i usporite, a zatim se osvježeni vratite najvažnijem zadatku.

Foto: investmentconversations.com