Nije lagan zadatak impresionirati nekoga na razgovoru za posao, konkurencija je jaka, mogućnosti male. Kandidat želi biti zaposlen, tako bar tvrdi, ali često može poslati poruku – nemojte me zaposliti. Izgleda kao da tražite posao, a “molite Boga da ga ne nađete“. Vi ste kandidat i pripremate se za intervju za posao. Želite ga dobiti, treba vam. Ovdje je navedeno nekoliko čestih pogrešaka kandidata kojima sami sebe sabotiraju na razgovorima za posao. Iako svi poslodavci ne odrađuju svoj dio posla kako treba, to ne znači da to ne trebate napraviti vi. Povećajte svoje šanse za zaposlenje barem tako da sami sebe ne izbacite iz natječaja, šaljući krivu poruku. 

1. Nisam pripremljen – došli ste na razgovor, a o firmi ne znate ništa, niste se informirali o poslovanju, niste pogledali vrijednosti poslodavca, niste proučili natječaj. Natječete se za posao, a kao da vam nije važno gdje ćete početi raditi. Razmislite, ukoliko dobijete posao, na tom ćete mjestu provoditi dvije trećine svog budnog vremena života. Zar vam doista nije važno gdje će to biti? 

2. Nemam odgovor na pitanje – ne morate imati odgovor na sva pitanja, ali možete razmisliti o tome što bi bili vaši odgovori na neka pitanja. To se posebno odnosi na stručna pitanja. Na internetu postoji niz korisnih članaka i naputaka o tome kako odgovarati na niz nepredviđenih pitanja. Možete ih dobro proučiti i imati barem ideju kakav bi bio vaš odgovor na njih. 

3. Odgovaram nekonzistentno – priča o vašem životu ne bi trebala djelovati kao izmišljena priča u kojoj neke stvari nemaju logiku. Odgovarajte konzistentno, pokušajte se držati neke niti vodilje koja prolazi kroz vaš život, odnosno karijeru. Ako na jedno pitanje odgovorite na jedan način, drugi odgovor ne smije opovrgavati prethodni. Jednostavni recept je - budite iskreni! Neke stvari ne morate govoriti na intervjuu, ali laganje svakako nije preporuka jer će se prepoznati u ovome da se odgovori sukobljavaju i djelovat ćete “sumnjivo“. 

4. Nemam adekvatnu komunikaciju – previše ili premalo priče. Ukoliko na pitanja odgovarate previše opsežno, može biti jednaka šteta kao i ako odgovarate samo sa “da“ i “ne“. Unošenje previše tema koje nisu dio posla također je štetno. Poslodavca uglavnom ne zanima što vam je hobi i duga priča o tome. Možda ga zanima samo to jeste li svestrana osoba ili ne. S druge strane, dok se vodi razgovor, osoba koja vas ispituje ne želi imati osjećaj da treba “orati i kopati“ kako bi došla do informacija. 

5. Izgledam neprikladno – vaš vanjski izgled prvi je dojam koji ostavljate. To je vaš prvi kontakt sa drugim ljudima. Ne trebate biti svečano odjeveni, jer ne idete na proslavu, ali niti nonšalantno, kao da ste upravo ustali sa svoga kauča. Trebate ostaviti dojam da vam je stalo i da poštujete osobu koja vas intervjuira. Izgled koji odaje dojam opušteno-poslovnog stila uglavnom je najprikladniji. 

6. Ne znam zašto sam se kandidirao – ovo pitanje ili dojam koji ostavljate. Znate li zašto ste se kandidirali baš ovdje? Vrlo često kandidati, posebno kad su duže vrijeme nezaposleni krenu u traženje posla stihijski odnosno javljaju se na sve natječaje koji su im dostupni. Često je to potpuno bez kriterija i ne razmišljate o tome imate li želju raditi u toj firmi, odgovarate li uopće svojim iskustvom uvjetima iz natječaja. Javljate se jer je postojao natječaj. Ovakav pristup govori o tome kako želite dobiti posao – bilo kakav posao, nije vam važno što i s kim i gdje. To ne govori o dobroj i zdravoj motivaciji baš za OVO radno mjesto, a time i niste dobar kandidat. 

7. Pokušavam šarmirati – na razgovoru o poslu želite se svidjeti, želite imati famozni “klik“. To je svakako cilj, ali u njemu ne treba pretjerivati. Ne želite biti toliko šarmantni da se izgubi granica toga jeste li na razgovoru za posao ili na kavi/dejtu. Pretjerano oslanjanje na šarm može stvoriti dojam da se morate mnogo oslanjati na vještinu šarmiranja kako biste prikrili nedostatak stručnosti i profesionalnosti. Ipak ovo nije razgovor za stjecanje novih poznanstava već profesionalni razgovor koji treba imati za cilj budući poslovni odnos.

8. Ne znam ništa o kompaniji – svaka firma za koju se kandidirate uglavnom priželjkuje da vi želite doći baš tu. Ako ne znate ništa o novom poslodavcu, to je kao da idete na sastanak s nekim, ali vas nije briga tko je ta osoba – bitno da plati kavu, odnosno da vam isplati plaću. Većina firmi je kao djevojka koja želi biti poželjna, želi da se oko nje potrudite i da dokažete da ste upravo vi pravi udvarač. Ujedno, vaša neinformiranost govori o lošijoj motivaciji, a možda i neprofesionalizmu.

9. Nemate jasan odgovor na pitanja o motivaciji i ambicijama – ne znate što vas pokreće u životu, posao je nebitan, bitno je dobiti plaću… To poslodavac ne želi čuti, želi radnika koji želi raditi posao ne samo za plaću, već u tome vidi dodatni smisao. Ljudi koji su motivirani samo pritiskom izvana, plaćom, ugovorom, opominjanjem... uglavnom nije dobar radnik. Svakako razmislite što je to što vas u životu potiče na rad i stvaranje i imajte odgovor na pitanje kuda želite dalje sa svojom karijerom i životom. Ljudi bez ciljeva teško će ostvarivati ciljeve firme. Ne želimo da lutate po našem kolektivu.

10. Neverbalna komunikacija – nije lako pratiti što govori vaše tijelo dok vi u svojoj glavi užurbano pokušavate smisliti odgovor na postavljeno pitanje. Veći dio komunikacije općenito odvija se u stvari neverbalno, stoga je jako važno da i na razgovoru za posao budete u skladu sa situacijom. Svaki nesklad stvorit će zbunjenost i sumnju, blokirati komunikaciju. Iako nije lako, može se naučiti. Ako ste vrlo nevješti u tome, upišite neki tečaj, posavjetujte se sa bliskima i prijateljima, uvježbavajte svoju komunikaciju. Na tržištu je niz edukacija koje vam u tome mogu pomoći. Za osobe koje trema zaista jako ometa - preporučamo i stručnu pomoć.

11. Kašnjenje - nije dobro kasniti na razgovore, ali niti dolaziti prerano jer ljudi koji obavljaju razgovore s vama imaju svoj raspored i velika je vjerojatnost da ćete uranjenim ili zakašnjelim dolaskom poremetiti taj raspored. Stoga, ako kasnite, nazovite ili na drugi način obavijestite osobe s kojima trebate razgovarati da kasnite, koliko otprilike ćete zakasniti i zašto. Ukoliko odjavljujete razgovor, također se ispričajte, pokušajte odmah dogovoriti novi termin i kažite (ukoliko možete) što je razlog otkazivanja.